22. rujna 2015. godine u Zagrebu održana je konferencija "Iskustva i izazovi u provedbi projekata prevencije nasilja nad djecom" u organizaciji udruge Iskra - Centra za edukaciju i savjetovanje kao završni događaj Iskrinog projekta "Iskra centar za obitelj i zajednicu" financiranog od Ministarstva socijalne politike i mladih te Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Cilj konferencije bila je razmjena iskustava u provođenju programa prevencije nasilja nad djecom.

Na konferenciji su sudjelovali kao izlagači Centar za socijalnu skrb Zagreb, OŠ Jelkovec, Dječji vrtić Markuševec, Djeca prva, Sirius centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, Centar za mirovne studije, Ambidekster klub i udruga Iskra - CES. Izlagači su iznosili vlastita iskustva u provođenju preventivnih programa i aktivnosti, nalaze istraživanja o nasilju nad djecom te statističke podatke o rasprostranjenosti nasilja nad i među djecom.

Prema podacima CZSS Zagreb nasilje nad i među djecom vrlo je rasprostranjeno i broj prijava nasilja nad djecom ne opada. Škola je prepoznata kao vrlo značajan dionik za otkrivanje i prijavljivanje nasilja. Zabrinjavajući je porast nasilja putem SMS-a i društvenih mreža koje je posebno opasno i štetno jer je obično dugotrajno i teško ga je spriječiti. Unatoč naporima različitih ustanova i organizacija o širenju svijesti o nasilju, i dalje se često zataškavaju slučajevi i ne poduzima se sve što bi trebalo. Postoji problem gledatelja nasilja koji u njemu indirektno sudjeluju i često ga potiču, a njima se ne bave stručnjaci i preventivni programi koji obično rade sa žrtvom, počiniteljem i roditeljima. Uočena je potreba za odgojem djece gdje ih se podjednako podučava o njihovim pravima i obavezama. CZSS surađuje s udrugama te djecu i roditelje najčešće upućuje njima u različite programe i aktivnosti. Uočeno je postojanje velikog administrativnog opterećenja u javnim službama radi čega rad javnih službi nije učinkovit koliko bi mogao biti u samom radu s korisnicima.

Osnovni ciljevi preventivnih programa škole su jačanje zaštitnih čimbenika djece te ublažavanje rizičnih čimbenika za nasilje. Škola ima posebno važnu ulogu u prevenciji nasilja nad djecom radi velikog broja djece i roditelja koji redovito prolaze kroz odgojno-obrazovni sustav. Posebno je važna dobra suradnja roditelja i škole te multidisciplinarni pristup u prevenciji nasilja. Preventivni programi provode se već od najranije, vrtićke dobi djece u vrtićima Grada Zagreba. Kao jedan od problema s kojima se susreću djelatnici vrtića je motiviranje roditelja koji imaju nedostatne roditeljske kompetencije za uključivanje u aktivnosti rada na sebi i roditeljskim vještinama. Pažnju bi trebalo posvetiti i pružanju edukacije i podrške odgajateljima. Zaključno, trebalo bi usmjeriti više pažnje ranoj prevenciji nasilja u vrtićkoj dobi.

Predstavnici iz udruga izložili su brojne programe i projekte koje provode vezano uz prevenciju nasilja. Uz određene sličnosti, svaka udruga koristi i neke specifične metode. Metode koje koriste su psihosocijalni rad u zajednici, savjetovanje i psihosocijalna podrška, različite edukativne aktivnosti, mentorski rad, zagovaranje i ostalo. Zaključci predstavnika udruga su da bi trebalo povećati dostupnost socijalnih usluga i pružiti podršku, edukaciju i superviziju stručnjacima različitih profila koji rade na problemu nasilja s obzirom na brojne izazove i poteškoće rada s rizičnom populacijom.

Istraživanje CMS-a o vršnjačkom nasilju pokazalo je da je većina učenika barem jednom doživjela nasilje ili bila počinitelj nasilja. Također, često dolazi do izmjene uloga žrtve i počinitelja nasilja kod istih pojedinaca. Uzroci nasilja kako ih djeca i odgojno-obrazovni djelatnici vide su mnogobrojni, individualni i društveni. Važna je uloga medija u prenošenju poruka i stavova te stvaranja društvene klime, a problem je senzacionalističko izvještavanje medija i usmjerenost na negativne primjere pojave nasilja, umjesto na izvještavanje o preventivnim programima i pozitivnim primjerima. U manjim zajednicama postoji problem nepostojanja sadržaja za djecu i mlade te manjak resursa i stručnjaka. Također, nisu svi oblici nasilja jednako prepoznati te još uvijek nedostaje edukacije odgojno-obrazovnim djelatnicima.

Osnovni zaključak koji se nametao svima prisutnima bio je da je prije svega potrebna suradnja i umrežavanje svih pojedinaca i organizacija koje imaju neku ulogu u otkrivanju i prevenciji nasilja nad djecom. Ključne su suradnja, razmjena informacija i iskustava te kvalitetna komunikacija odgojno-obrazovnih ustanova, jedinica lokalne samouprave, stručnjaka različitih profila, lokalne i šire zajednice, centara za socijalnu skrb, civilnog i javnog sektora te samih roditelja i djece kao ciljanih korisnika preventivnih programa. Pri tome je važno naglasiti da bi roditelje i djecu trebalo doživljavati kao ravnopravne partnere u nastojanjima prevencije nasilja te s njima uspostaviti dobru suradnju. Budući da se radi o složenom problemu s mnogostrukim uzrocima i pojavnostima, potreban je multidisciplinarni pristup i suradnja raznolikih organizacija i ustanova koje problemu mogu pristupiti iz različitih kutova.

• Pret